Kroz razgovor s našim korisnicima saznali smo puno o njihovom osobnom, profesionalnom i obiteljskom životu i izazovima s kojima su se suočavali kao osobe koje imaju oštećenje sluha i kojima je otežana svakodnevna komunikacija s čujućima.
U današnje vrijeme postoji razvijena tehnologija koja uvelike pomaže gluhima u snalaženju i izgradnji samostalnog i normalnog života, društvo je postalo malo svjesnije i otvorenije prema osobama oštećena sluha, kao i poslodavci, te obrazovni sustav.
Iako sve navedeno još uvijek nije na onom nivou kakav bi trebao biti kako bi se gluhi i nagluhi bez ikakvih prepreka mogli uključiti u aktivan život zajednice u kojoj obitavaju, ipak je situacija prilično povoljna za njih, odnosno, puno veći postotak gluhih i nagluhih danas su visoko obrazovane, zaposlene i sretne osobe.
Prije, odnosno u vrijeme dok su mnogi naši korisnici odrastali, mogućnosti su im bile puno oskudnije i njihova prava puno češće su se kršila ili uopće nisu postojala kao dio nekog zakonodavnog okvira.
Neki navode diskriminaciju s kojom su se susreli kod upisa u željenu srednju školu gdje im nije bilo dopušteno upisati neke gimnazije, već su bili prisiljeni upisivati manje zahtjevne škole. Ista stvar događala se s apliciranjem na radna mjesta gdje su poslodavci otvoreno govorili gluhim kandidatima da iako posjeduju tražene vještine za posao, ne mogu ih zaposliti zbog barijere u komunikaciji.
Isto tako, navode kako su najveću šansu imali gluhi u Zagrebu, dok je ostatak Hrvatske bio dosta zakinut.
Na pitanje, što bi poručili današnjoj mladeži s oštećenjem sluha, naši korisnici navode kako bi im savjetovali da se bore i ustraju u zagovaranju svojih prava jer će jedino na taj način uspjeti osigurati iste uvjete i mogućnosti za sve. Mladi, odnosno mlađi odrasli, koji su također korisnici na projektu, navode kako su se i oni često susretali s raznim oblicima diskriminacije, no nadaju se da je to većinom bilo iz neznanja i da će razne akcije koje poduzimaju udruge, savezi i organizacije gluhih razbiti stereotipe o gluhima i osvijestiti zajednicu o kulturi gluhih.
Projekt Govorimo rukama financirala je EU iz Europskog socijalnog fonda, OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. sa 100% intenzitetom potpore. Vrijednost projekta je 966.477,80 kuna. Trajanje projekta je 25 mjeseci.